Koliko nas košta (ne)nadležnost?

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

Saopštenje Registra

Odluke Doma koje se odnose na

Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Moldaviju i Poljsku

Šobota-Gajić protiv BiH (aplikacija broj: 27966/06)

Tužiteljica, Verica Šobota-Gajić, drzavljanin BiH, rođena 1964 i živi u Novoj Toploj (BiH). Udala se za Z.G. 1992. i imaju kćerku A rođenu 1992. i sina B rođenog 1994.

Ovaj slučaj se odnosi na pokušaje Verice Šobote-Gajić da u toku šest godina stupi u kontakt sa svojim sinom.

Zbog navodnog nasilja u porodici, tuziteljica napušta svog muža 2001. Sa sobom je povela kćerku ali sina nije uspjela povesti sa sobom. U maju 2001. tražila je od Centra za socijalni rad Gradiška da joj da starateljstvo nad oboje djece. U februaru 2003. razvod postaje pravosnažan a ona je dobila starateljstvo nad djecom. Zbog administrativnih problema ova odluka je izvršena tek u decembru 2003. a sin, B je dodijeljen majci na staranje. Sljedećeg dana Z.G. je oteo sina. Tužiteljica je prijavila muža i pokrenula krivični postupak koji je ostao u fazi istrage sve do 14. januara 2006. kada je Z.G. umro. B je ostao kod svoje bake D.B. (očeve majke).U martu 2006. Sud u Gradišci je osudio D.B. za psihološko zlostavljanje svog unuka i naredio Centru za socijalni rad da obezbijedi odmah vraćanje B svojoj majci, uz pomoć policije ako je potrebno. Bilo je nesuglasica oko nadležnosti izvršenja ove odluke tako da je B vraćen majci tek 22. januara 2007.

U skladu sa članom 8 (pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života) Evropske Konvencije o ljudskim pravima, Šobota-Gajić se žalila da državne vlasti nisu poduzele odgovarajuće mjere da bi omogućile da joj se vrati sin, ne uzimajući u obzir sve lokalne presude u njenu korist.

Računajuci da je Bosna i Hercegovina potpisala Konvenciju u julu 2002. ovaj Sud primjećuje da je tužiteljica bila odvojena od svog sina više od četiri i po godine.

Takodje se biljezi da je izvršenje presude donesen u februaru 2003. čekalo devet mjeseci a odluka od marta 2006. je čekala izvršenje deset mjeseci a da su ta kašnjenja prouzrokovana nesuglasicama oko nadležnosti izvršioca. Nema pokazatelja da bi tužiteljica mogla biti odgovorna za ova kašnjenja.

Dalje, vlada nije dala nikakvo objasnjenje zasto je krivični postupak protiv Z.G. ostao u fazi istrage više od dvije godine nakon otmice. Nema dokaza da je to kasnjenje uzrokovano potrebom da se B pripremi za povratak majci s kojom nije zivio vec odredjeno vrijeme.

Evropski Sud za ljudska prava zbog toga saglasno donosi odluku da je prekršen član 8 Konvencije i dodjeljuje Šoboti-Gajić 8,800 eura za ne-novčanu štetu i 4,700 eura za novčane troskove.

Komentar

Slučaj se odnosio na povredu člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Ovaj član se može primijeniti i na starateljstvo, kontakt i staranje nad malodobnom djecom:

• Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.

• Javna vlast se ne miješa u uživanje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom, i ako je to nužna mjera u demokratskom društvu, u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti i ekonomske dobrobiti zemlje, sprječavanje nereda ili sprječavanje zločina, zaštite zdravlja i morala, ili zaštite prava i sloboda drugih.

Bitno je naglasiti da osim što član 8 određuje negativna prava, on se takođe može primijeniti i u pozitivnom smislu, što se ustvari i deslio u ovom slučaju. Negativna ljudska prava podrazumijevaju slobodu individue i nemiješanje države, dok pozitivna prava podrazumijevaju aktivnu ulogu države.

Dok Centri pišu preporuke za alimentaciju popraćene prijetnjom i jasno predviđenim postupcima ako se ona ne isplati, kad je u pitanju kontakt roditelja koji ne živi sa djetetom Centri uz preporuke o kontaktu ne opominju roditelje da i uskraćivanje kontakta ima posljedice i da je to kršenje Porodičnog zakona (član 154 /5 Roditeljsko staranje može se oduzeti roditelju koji ne stvara uvjete za održavanje osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili onemogućava, odnosno sprečava njihovo održavanje) i same Evropske konvencije (član 8).

Stotine očeva koji se trenutno bore za kontakt sa djecom koji im uskraćuju majke a Centri ne rade ništa po ovom pitanju se javljaju www.otac.ba
Samo je pitanje kad će ova lavina da krene i zatrpa Strazbur i potopi vladu BiH. A sve zbog neodgovornosti Centra za socijalni rad.